Zbog velikih količina padavina na području cijele Bosne i Hercegovine proglašeno je vanredno stanje. Posljedice poplava su velike i nakon povlačenja vode stanovništu prijete rizici od mnogih zaraznih bolesti. Instituti za javno zdravstvo poručuju na koji način stanovnici mogu da se zaštite od bolesti i opasnosti uzrokovanih poplavama.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine mora biti spremno na pojavu velikog broja komaraca, glodara i zmija koji prenose uzročnike raznih oboljenja. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne, kožne i parazitarne zarazne bolesti. Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina, te je potrebno zaštiti se od povređivanja. Najosjetljivije grupe stanovništva izložene najvećem zdravstvenom riziku su djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi.
KAKO SE ZAŠTITI
Vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširana voda. Prokuhavati se može samo voda koja je mikrobiološki zagađena. Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti.
Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda. Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.
Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani. Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.
Nakon poplava, pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom. Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji. Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave. Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalifikovanih stručnjaka.
Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema. Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinfekcija zidova i podova prostorija u koje je dospjela poplavna voda.
Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati. Odjeću i obuću očistiti i oprati, a dječije igračke oprati i dezinfikovati.
Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi većoj od 5º Celzijusa. Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuhanje.
Izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.
(Izvori: Institut za javno zdravstvo RS i Zavod za javno zdravstvo FBiH)
Jovana Kljajić 